Bibliografije članaka

Najveći broj knjiga Bibliografije i građe za umjetnost i srodne struke, njih 18 (21 svezak), donosi retrospektivne bibliografije članaka iz stručnih časopisa, listova, dnevnih novina i revija namijenjenih široj publici, izdavanih u Hrvatskoj te u bivšoj Jugoslaviji i inozemstvu od njihova pojavljivanja i prvog broja do 1950-ih godina. Respektabilan broj od oko 30 000 izabranih bibliografskih jedinica (numerirane su 23 272 jedinice), vezanih za likovni i kulturni život, popisano je iz 72 naslova periodike . Bibliografije pojedinih časopisa protežu se u nekoliko knjiga Bibliografije, dok je iz ponekih naslova periodike registrirana samo jedna do desetak bibliografskih jedinica.

Obuhvaćajući razdoblje od 1828. do 1952. godine, bibliografije članaka čine dragocjen dokumentarni materijal i polazište za istraživanje kulturne povijesti, posebice likovnog života te ustroja i rada muzejskih ustanova od 19. do prve polovice 20. stoljeća. One prate likovna izložbena događanja u Hrvatskoj te izložbe hrvatskih (i jugoslavenskih) umjetnika u inozemstvu; rad muzeja, njihovu izgradnju, osnivanje ili izložbene postave muzejskih ustanova, ponajprije u Hrvatskoj, a potom i u susjednim državama bivše Jugoslavije te u inozemstvu; arheološka istraživanja i nalaze, izgradnju i podizanje spomenika (od natječaja do svečanih postavljanja); tematiku crkvene i sakralne baštine; rad umjetničkih i arheoloških društava; predavanja; veće aukcije; elementarne nepogode i požare, ali i obnove kulturnih spomenika; krađe umjetnina; nagrade zaslužnima umjetnicima i kulturnim djelatnicima; tekstove in memoriam i biografije, kao i druge jedinice o značajnijim kulturnim događanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Te su bibliografije građa za istraživanje povijesti likovnih umjetnosti, kulturne povijesti te povijesne muzeologije, ali one su ujedno i izvor za istraživanje povijesti časopisa i nakladništva u Hrvatskoj, posebice za istraživanje muzejske izdavačke djelatnosti i prvih stručnih muzejskih izdanja te povijesti bibliografije kao znanstvene discipline.

Raspored i struktura bibliografskih jedinica jednaki su za sve knjige. Navedene su kronološkim slijedom prema godini izdanja, godištu i broju časopisa. Ako neka godišta ili brojevi časopisa nisu bibliografski obrađeni, to je i navedeno u bibliografskom slijedu uz napomenu: Nije pregledano – nema u zagrebačkim knjižnicama (npr. knj. IV.1, str. 69.). Svaka promjena naslova časopisa ili pak prekid njegova izlaženja naznačen je u kronološkom poretku bibliografskih jedinica.

Bibliografska jedinica sastoji se od imena ili inicijala autora članka, naslova članka (koji je često naveden i u skraćenom obliku) iza kojega su navedene kraće anotacije u zagradama. Te anotacije određuju formu članka i pobliže kazuju da li se radi o osvrtu, najavi, polemici, kritici, obavijesti, prikazu, bilješki ili fotografiji ili pak sažeto i jasno tumače sadržaj članka i time pojašnjavaju često općenite naslove. Svaka jedinica sadrži i numeričke podatke (broj knjige, sveska), broj stranica te datum izdanja.

Bibliografske jedinice numerirane su samo u knjigama koje su popraćene kazalom. Struktura svih kazala jednaka je (s manjim razlikama) za sve knjige koje ga imaju. Predmetne jedinice kazala podijeljene su unutar (najviše) 18 tematskih skupina:

  • I. Arheologija
  • II. Historijski spomenici
  • III. Numizmatika
  • IV. Savremena arhitektura
  • V. Kiparstvo
  • VI. Slikarstvo
  • VII. Umjetni obrt
  • VIII. Etnografija
  • IX. Fotografija
  • X. Kulturna historija
  • XI. Teorija umjetnosti
  • XII. Likovni život
  • XIII. Muzeji, galerije i zbirke
  • XIV. Umjetnici
  • XV. Arheolozi, historičari umjetnosti i muzealci
  • XVI. Pisci
  • XVII. Lokaliteti
  • XVIII. Predmetno kazalo

Svaka tematska skupina u kazalu ima i svoje podskupine, npr. skupina Muzeji, galerije i zbirke sadržava:

  1. Članci općeg sadržaja
  2. Darovi i sabirne akcije
  3. Nabave i prodaje
  4. Katalozi
  5. Publikacije a) Muzeji; b) Galerije; c) Zbirke

Uz tematsku skupinu Umjetnici navedena je bilješka koja objašnjava strukturu odrednica: I. biografski podaci, II. djela i reprodukcije, III. izložbe, IV. osvrti na rad umjetnika, V. umjetnik kao pisac. Iza prezimena i imena te oznake umjetničkog izričaja (slikar, kipar, drvorezbar, zlatar itd.), navode se I., II., III., IV., V. i broj bibliografske jedinice. Taj dio kazala ima i uputnice kojima se s inicijala upućuje na puno ime (npr. Dr. I. K. v. Kršnjavi) ili drugi oblik pisanja prezimena (npr. Csikos v. Čikoš). Rubrika Pisci donosi abecedni popis autora članaka bibliografskih jedinica onako kako se javljaju u potpisu članka. Uz svaku predmetnu odrednicu u kazalu u zagradi je navedena godina izdanja časopisa te redni broj bibliografske jedinice u bibliografskom popisu.

Tako strukturirano kazalo dragocjena je pomoć u traženju željenih bibliografskih jedinica u bibliografskom nizu jer olakšava pretraživanje, omogućuje preciznost pretrage i štedi vrijeme istraživaču. Iz današnje perspektive kazalo je vrijedan izvor podataka o nazivima i promjenama naziva muzeja, galerija i zbirki, a frekventnost njihova (ne)pojavljivanja upućuje i na njihovo povijesno pojavljivanje i ustanovljavanje, prekid s radom ili reorganizaciju, ali i pristup onodobnih tiskovnih medija aktualnim kulturološkim zbivanjima. Nažalost, nisu sve knjige popraćene kazalima, pa čak ni isti naslov časopisa, ako je objavljen u dvije ili više različitih knjiga, nema jedinstvenog kazala.

Popisane bibliografske jedinice pojavljuju se i u ostalim knjigama Bibliografije. One povezuju knjige s kronologijama izložaba i knjige s bibliografijama, što potvrđuje sustavnost i pedantnost vođenja kartoteka Arhiva za likovne umjetnosti.

Rad stručnjaka Arhiva za likovne umjetnosti u sklopu skupljanja i popisivanja građe te njihova objedinjavanje u 18 knjiga Bibliografije bio je pionirski rad koji je prethodio velikom projektu Leksikografskog zavoda na skupljanju i popisivanju građe za njihovu retrospektivnu Bibliografiju rasprava i članaka iz časopisa objavljivanih od njihova početka do 1945. godine. Prvi svezak Leksikografski je zavod objavio 1956. godine, a svezak koji donosi retrospektivnu bibliografiju iz likovnih umjetnosti objavljen je 1977. godine, dvadesetak godina nakon što je Bauer završio rad na svojoj Bibliografiji i građi za umjetnost i srodne struke. Taj će Bauerov rad pokrenuti i motivirati i sljedeće generacije stručnjaka za popisivanje i izradu bibliografija s područja muzeologije i znanja o muzejima, među kojima važno mjesto u povijesnoj muzeologiji ima Pregled povijesti muzeja u Hrvatskoj s bibliografijom Vere Humski (Zagreb, MDC, 1986.).

Knjige iz tematske skupine
Popis zastupljenih novina i časopisa
Agramer Zeitung 1828. - 1860.
Archivio storico per la Dalmazia (Rim) 1926. - 1940.
Ars 37 1937.
Bosanska vila 1885. - 1910.
1911. - 1912
Bullettino di archeologia e storia Dalmata (Split) 1878. - 1910.
1911. - 1934.
Croatia 1839. - 1842.
Danica ilirska 1835. - 1867.
Danica (Novi Sad) 1860. - 1894.
Die Drau (Osijek) 1868. - 1910.
1911. - 1929.
Dom i sviet 1888. - 1910.
Fruška Gora 1884. - 1885.
Gazetta di Zara 1833. - 1846.
Glasnik biskupije đakovačko-srijemske 1873. - 1910.
Glasnik dalmatinski 1849. - 1866.
Glasnik Društva za umjetnost i obrt (Zagreb) 1886. - 1888.
Glasnik Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu (Sarajevo) 1889. - 1910.
1911. - 1941.
Glasonoša (Karlovac) 1861. - 1865.
Hrvatska domovina 1896. - 1901.
Hrvatska njiva / Jugoslavenska njiva 1917. - 1926
Hrvatska revija 1928. - 1941.
Hrvatska vila 1882. - 1885.
Hrvatska (Zadar) 1884. - 1897.
Hrvatska ( Zagreb) 1886. - 1903.
Hrvatski svjetlozor 1877. - 1878.
Iskra 1891. - 1894.
Izvor 1897
Jug 1911. - 1912
Jutarnji list (Zagreb) 1912., 1925. - 1926
Katoločki list zagrebački 1849. - 1910.
1911. - 1940.
Književnik : časopis za jezik i poviest hrvatsku i srbsku, i prirodne znanosti 1864. - 1866.
Književnik: hrvatski književni mjesečnik 1928. - 1939.
Hrvatsko kolo : književno-naučni zbornik 1905. - 1910.
1912. - 1940.
Kroatische Revue (Zagreb) 1882. - 1887.
Kulisa 1928. - 1939.
L' eco di Fiume 1857. - 1860.
L' Istria 852
La Dalmazia 1845. - 1847.
La voce Dalmatica 1860. - 1863.
Likovni umjetnik (Zagreb) 1929.
Lipa (Pešta) 1860. - 1864.
Magazin srpsko dalmatinski 1836. - 1873.
Magazin za hudožestvo, književnost i modu 1839.
Nada (Sarajevo) 1895. - 1903.
Narodna starina (Zagreb) 1923. - 1935.
Narodne novine 1835. - 1910.
1911. - 1941.
Neven 1852. - 1858.
Nova Evropa 1920. - 1941.
Novo doba (Split) 1918. - 1932.
1932. - 1941.
Novosti (Zagreb) 1907. - 1910.
1911. - 1913., 1935.
Obzor 1860. - 1910.
1911. - 1920.
1911. - 1927.
1928. - 1941.
Osservatore Dalmato 1853.
Osvit 1898. - 1902.
Preporod 1898. - 1899.
Prosvjeta 1893. - 1910.
1911. - 1913.
Pučki prijatelj 1867. - 1876.
Rešetarov zbornik (Dubrovnik) 1931.
Savremenik 1906. - 1910.
1906. - 1941.
Sloboda (Sušak) 1878. - 1885.
Sriemski Hrvat (Vukovar) 1879. - 1887.
Srpski književni glasnik 1901. - 1909.
1911. - 1940.
Starohrvatska prosvjeta 1895. - 1904.
1927. - 1928.
Svijet (Zagreb) 1926. - 1939.
Umetnost i kritika (Beograd) 1939.
Vienac 1869. - 1910.
1911. - 1928.
Viestnik hrvatskoga arkeologičkoga družtva/ 1879. - 1910
1911. - 1940.
Vjesnik 1945. - 1952.
Vuk (Zadar) 1885.
Zbornik kralja Tomislava (Zagreb) 1925.
Zora 1897. - 1901.
Zora dalmatinska (Zadar) 1844. - 1846.
Zvono 1907. - 1910.
Život 1900. - 1901.