Najveći broj knjiga Bibliografije i građe za umjetnost i srodne struke, njih 18 (21 svezak), donosi retrospektivne bibliografije članaka iz stručnih časopisa, listova, dnevnih novina i revija namijenjenih široj publici, izdavanih u Hrvatskoj te u bivšoj Jugoslaviji i inozemstvu od njihova pojavljivanja i prvog broja do 1950-ih godina. Respektabilan broj od oko 30 000 izabranih bibliografskih jedinica (numerirane su 23 272 jedinice), vezanih za likovni i kulturni život, popisano je iz 72 naslova periodike . Bibliografije pojedinih časopisa protežu se u nekoliko knjiga Bibliografije, dok je iz ponekih naslova periodike registrirana samo jedna do desetak bibliografskih jedinica.

Obuhvaćajući razdoblje od 1828. do 1952. godine, bibliografije članaka čine dragocjen dokumentarni materijal i polazište za istraživanje kulturne povijesti, posebice likovnog života te ustroja i rada muzejskih ustanova od 19. do prve polovice 20. stoljeća. One prate likovna izložbena događanja u Hrvatskoj te izložbe hrvatskih (i jugoslavenskih) umjetnika u inozemstvu; rad muzeja, njihovu izgradnju, osnivanje ili izložbene postave muzejskih ustanova, ponajprije u Hrvatskoj, a potom i u susjednim državama bivše Jugoslavije te u inozemstvu; arheološka istraživanja i nalaze, izgradnju i podizanje spomenika (od natječaja do svečanih postavljanja); tematiku crkvene i sakralne baštine; rad umjetničkih i arheoloških društava; predavanja; veće aukcije; elementarne nepogode i požare, ali i obnove kulturnih spomenika; krađe umjetnina; nagrade zaslužnima umjetnicima i kulturnim djelatnicima; tekstove in memoriam i biografije, kao i druge jedinice o značajnijim kulturnim događanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Te su bibliografije građa za istraživanje povijesti likovnih umjetnosti, kulturne povijesti te povijesne muzeologije, ali one su ujedno i izvor za istraživanje povijesti časopisa i nakladništva u Hrvatskoj, posebice za istraživanje muzejske izdavačke djelatnosti i prvih stručnih muzejskih izdanja te povijesti bibliografije kao znanstvene discipline.

Raspored i struktura bibliografskih jedinica jednaki su za sve knjige. Navedene su kronološkim slijedom prema godini izdanja, godištu i broju časopisa. Ako neka godišta ili brojevi časopisa nisu bibliografski obrađeni, to je i navedeno u bibliografskom slijedu uz napomenu: Nije pregledano – nema u zagrebačkim knjižnicama (npr. knj. IV.1, str. 69.). Svaka promjena naslova časopisa ili pak prekid njegova izlaženja naznačen je u kronološkom poretku bibliografskih jedinica.

Bibliografska jedinica sastoji se od imena ili inicijala autora članka, naslova članka (koji je često naveden i u skraćenom obliku) iza kojega su navedene kraće anotacije u zagradama. Te anotacije određuju formu članka i pobliže kazuju da li se radi o osvrtu, najavi, polemici, kritici, obavijesti, prikazu, bilješki ili fotografiji ili pak sažeto i jasno tumače sadržaj članka i time pojašnjavaju često općenite naslove. Svaka jedinica sadrži i numeričke podatke (broj knjige, sveska), broj stranica te datum izdanja.

Bibliografske jedinice numerirane su samo u knjigama koje su popraćene kazalom. Struktura svih kazala jednaka je (s manjim razlikama) za sve knjige koje ga imaju. Predmetne jedinice kazala podijeljene su unutar (najviše) 18 tematskih skupina:

• I. Arheologija
• II. Historijski spomenici
• III. Numizmatika
• IV. Savremena arhitektura
• V. Kiparstvo
• VI. Slikarstvo
• VII. Umjetni obrt
• VIII. Etnografija
• IX. Fotografija
• X. Kulturna historija
• XI. Teorija umjetnosti
• XII. Likovni život
• XIII. Muzeji, galerije i zbirke
• XIV. Umjetnici
• XV. Arheolozi, historičari umjetnosti i muzealci
• XVI. Pisci
• XVII. Lokaliteti
• XVIII. Predmetno kazalo

Svaka tematska skupina u kazalu ima i svoje podskupine, npr. skupina Muzeji, galerije i zbirke sadržava:

1. Članci općeg sadržaja
2. Darovi i sabirne akcije
3. Nabave i prodaje
4. Katalozi
5. Publikacije a) Muzeji; b) Galerije; c) Zbirke

Uz tematsku skupinu Umjetnici navedena je bilješka koja objašnjava strukturu odrednica: I. biografski podaci, II. djela i reprodukcije, III. izložbe, IV. osvrti na rad umjetnika, V. umjetnik kao pisac. Iza prezimena i imena te oznake umjetničkog izričaja (slikar, kipar, drvorezbar, zlatar itd.), navode se I., II., III., IV., V. i broj bibliografske jedinice. Taj dio kazala ima i uputnice kojima se s inicijala upućuje na puno ime (npr. Dr. I. K. v. Kršnjavi) ili drugi oblik pisanja prezimena (npr. Csikos v. Čikoš). Rubrika Pisci donosi abecedni popis autora članaka bibliografskih jedinica onako kako se javljaju u potpisu članka. Uz svaku predmetnu odrednicu u kazalu u zagradi je navedena godina izdanja časopisa te redni broj bibliografske jedinice u bibliografskom popisu.

Tako strukturirano kazalo dragocjena je pomoć u traženju željenih bibliografskih jedinica u bibliografskom nizu jer olakšava pretraživanje, omogućuje preciznost pretrage i štedi vrijeme istraživaču. Iz današnje perspektive kazalo je vrijedan izvor podataka o nazivima i promjenama naziva muzeja, galerija i zbirki, a frekventnost njihova (ne)pojavljivanja upućuje i na njihovo povijesno pojavljivanje i ustanovljavanje, prekid s radom ili reorganizaciju, ali i pristup onodobnih tiskovnih medija aktualnim kulturološkim zbivanjima. Nažalost, nisu sve knjige popraćene kazalima, pa čak ni isti naslov časopisa, ako je objavljen u dvije ili više različitih knjiga, nema jedinstvenog kazala.

Popisane bibliografske jedinice pojavljuju se i u ostalim knjigama Bibliografije. One povezuju knjige s kronologijama izložaba i knjige s bibliografijama, što potvrđuje sustavnost i pedantnost vođenja kartoteka Arhiva za likovne umjetnosti.

Rad stručnjaka Arhiva za likovne umjetnosti u sklopu skupljanja i popisivanja građe te njihova objedinjavanje u 18 knjiga Bibliografije bio je pionirski rad koji je prethodio velikom projektu Leksikografskog zavoda na skupljanju i popisivanju građe za njihovu retrospektivnu Bibliografiju rasprava i članaka iz časopisa objavljivanih od njihova početka do 1945. godine. Prvi svezak Leksikografski je zavod objavio 1956. godine, a svezak koji donosi retrospektivnu bibliografiju iz likovnih umjetnosti objavljen je 1977. godine, dvadesetak godina nakon što je Bauer završio rad na svojoj Bibliografiji i građi za umjetnost i srodne struke. Taj će Bauerov rad pokrenuti i motivirati i sljedeće generacije stručnjaka za popisivanje i izradu bibliografija s područja muzeologije i znanja o muzejima, među kojima važno mjesto u povijesnoj muzeologiji ima Pregled povijesti muzeja u Hrvatskoj s bibliografijom Vere Humski (Zagreb, MDC, 1986.).