Knjiga donosi retrospektivnu bibliografiju izabranih članaka iz hrvatskoga političkog dnevnika Obzor od prvog broja 1860., kada počinje izlaziti, do zaključno 51. godišta 1910.g.

Na uvodnoj stranici, koju potpisuje A. Lj. Lisac, navedena je kratka povijest lista, promjene njegova naziva kroz povijest, imena urednika te periodičnost izlaženja:

OBZOR 1/ kao „Pozor“ u Zagrebu počeo ga izdavati zagrebački odvjetnik Eduard Vrbančić 1.X. 1860. dnevno. 12.I. 1864. bio obustavljen, od 14.XI. 1865. izlazio ponovno, ali 20.VIII. 1867. opet obustavljen 2/ kao „Novi Pozor“ u Beču od 5.IX. 1867 do 12.V. 1869 3/ kao „Zatočnik“ u Sisku od 1.IX. 1869 do 20.III. 1871. Urednik Ivan Vončina 4/ kao „Branik“ u Sisku od 23.III. 1871 do 29.VII. 1871. Urednik Klement Božić. 5/ kao „Obzor“ u Zagrebu od 1.VIII. 1871 pa dalje /do 1940/. Napomena: Kroz preko 50 godina izlaženja bio je zaplijenjen oko 1200 puta. (A. Lj. Lisac).

Kronološkim redom popisana je 3206 bibliografskih jedinica. Nastavak bibliografije sadržan je u knj. XI, XII i XIII kojima su obuhvaćeni svi brojevi Obzora do 1941. do 1941., kada list prestaje izlaziti.

Naslovi obuhvaćenih članaka i njihove popratne anotacije danas se iščitavaju kao osnovne natuknice iz hrvatske kulturne povijesti za razdoblje od 1860. do 1910. godine. Iz Obzora su izdvojeni i popisani članci o potresu u Zagrebu 1880. godine, oštećenim i porušenim zgradama i crkvama, oštećenjima tornja katedrale i crkve sv. Marka, fotografijama oštećenih i porušenih objekata (bib. jedinice 419, 420, 421, 425, 427, 434). Postavljanje spomenika fra Luki Ibrišimoviću na Terezijanskom trgu u Požegi pratilo se od prve objave 1892. (bib. jed. 1347) do prikaza svečanog otkrivanja 1893.g. (bib. jedinice 1515 i 1530). Darovatelji i popis predmeta darovanih Arheološkom odjelu Narodnog muzeja redovito su popisivani od 1892. do 1900. godine u četrdesetak brojeva Obzora. Jedno od najzastupljenijih imena jest ime biskupa Josipa Jurja Strossmayera, koji je bio pokrovitelj lista Obzor, a njegova inicijativa i darovnica te otvaranje i daljnji rad Galerije starih majstora, svečano otvorene 9. studenoga 1884. godine, detaljno su popraćeni brojnim bibliografskim jedinicama. Među autorima popisanih članaka jedan od najzastupljenijih jest Ivo Tkalčić (Ivan Krstitelj), autor Spomenika grada Zagreba te Isidor (Iso) Kršnjavi, inicijator osnovanja Društva umjetnosti (1878.g.), Muzeja za umjetnost i obrt (1880.g.) i Obrtne škole (1882.g.), prvi ravnatelj Strossmayerove galerije, autor osamdesetak potpisanih tekstova.