(Gliptoteke HAZU)

Antun Bauer donator je i osnivač Gipsoteke 1937. godine, kojoj je i ravnateljem do 1952. godine. Bauerovom darovnicom iz 1943. unutar Gipsoteke osnovan je 1944. godine Arhiv za likovnu umjetnost kao njegov zaseban odjel.

Taj arhiv ima zadatak, da prikupi iscrpan materijal za proučavanje domaće umjetnosti. Na taj način omogućiti će se stručni i naučni rad na studiju u zbirkama Gipsoteke i svih onih problema koji su uz te zbirke vezani (Bauer, A. Gipsoteka 1937.-1947. Zagreb, 1948., str. 12.).

Arhiv je sadržavao fototeku 19. i 20. stoljeća, arhivsko gradivo pojedinih likovnih umjetnika, društava i ustanova, zbirku studija, crteža i skica suvremenih likovnih umjetnika te stručnu knjižnicu s građom za studij povijesti umjetnosti i muzeologije. Njegova osnovna zadaća bila je prikupljanje građe i izrada bibliografije likovne umjetnosti i muzeologije te praćenje razvoja domaće likovne umjetnosti. Nakon sređivanja građe Arhiv i njegova knjižnica već su u siječnju 1946. godine otvoreni za javnost.

Rad Arhiva za likovnu umjetnost te sadržaj njegovih zbirki opisan je u knjizi numeriranoj brojem IX, koja nosi naslov Arhiv za likovnu umjetnost u Gipsoteci 1952. Ta je knjiga ishodište za razumijevanje ostalih knjiga u nizu Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke, koje objavljuju građu prikupljenu i obrađenu u Arhivu.

Objavljivanjem popisa zbirki i inventara Arhiva za likovnu umjetnost dr. Bauer je želio prezentirati sadržaj i količinu prikupljenog i obrađenog materijala te svrhu i zadaću koju je Arhiv ostvario do 1952. godine, do kada je bio odjel Gipsoteke, a Bauer njezin ravnatelj. Obilje materijala sadržanoga u ostalim knjigama Bibliografije i građe potvrđuju mar i sistematičnost djelatnika Arhiva te njegovu čvrstu i jasnu idejnu i stručnu koncepciju.

Unutar svojih muzejskih zbirki Gipsoteka je već u prvim godinama svojega rada ustrojila Historijsku zbirku, sa spomenicima od starohrvatske umjetnosti do kraja baroka, domaćih autora ili s nacionalnog područja. U toj su zbirci skupljeni i srednjovjekovni nadgrobni stećci iz sjeverne Dalmacije te iz Bosne i Hercegovine. Zbirka sadrenih odljeva stećaka od 13. do 16. st. i danas je u stalnom postavu Gliptoteke HAZU.

U knjizi VIII. objavljena je studija Ivana Rengjea (1884.-1962.) Srednjovjekovni nadgrobni spomenici - stećci. Objavljivanje te studije u nizu Bibliografije trebalo je istaknuti važnost skupljanja i poznavanja te poticanja objavljivanja stručne literature za istraživanje, stručnu obradu i valorizaciju muzejskih zbirki.