Tematska skupina Biografije i autobiografije likovnih umjetnika okuplja pet knjiga srodnog sadržaja iz niza Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke.

U dvije knjige (br. XXI. i XXII.) sadržan je popis i biografije 2 442 likovna umjetnika s prostora bivše Jugoslavije. To je građa koja se skupljala u Kartoteci likovnih umjetnika Jugoslavije što ju je vodio Arhiv za likovne umjetnosti u Gipsoteci. Uz svakog je zastupljenog umjetnika u popisu navedena i signatura pod kojom je uveden u Kartoteci što je okupljala podatke o izložbama, biografskim i bibliografskim podacima umjetnika. Ti se podaci mogu iščitati i u popisu građe Arhiva sadržanome u knjizi IX. te pronaći u Arhivu MDC-a (košuljica Gliptoteka), u kojoj je sačuvan i upitnik za skupljanje podataka o likovnim umjetnicima. Biografski podaci donose podatke o datumu i mjestu rođenja umjetnika, o adresi njegova stanovanja i zaposlenju te podatke o školovanju, mjestima u kojima je umjetnik živio i stvarao, njegovoj izložbenoj djelatnosti i značajnijim izložbama, projektima i putovanjima, članstvu u umjetničkim udrugama ili društvima. Katkad je naveden izvor (bibliografska jedinica) iz kojega su crpljeni biografski podaci. Uz prezime i ime umjetnika naveden je podatak o njegovoj umjetničkoj specijalizaciji, što je, među ostalim, i razlikovni element uz pojedince istog imena i prezimena (npr. 820. Kos Ivan, arhitekt i 821. Kos Ivan, slikar).

Biografije su numerirane i popraćene abecednim popisom svih zastupljenih umjetnika. Abecedni popis donosi ukupno 2 442 imena umjetnika u tri abecedna niza. Svaki abecedni niz sadržava popis prezimena i imena likovnih umjetnika od slova A do slova Ž, a sva su tri niza povezana istom/tekućom numeracijom: *I.niz od br. 1 do 1 900, *II.niz od br. 1 901 do 2 281 (niz nema slovčano-brojčane oznake uz imena umjetnika) *III.niz od br. 2 282 do 2 442 (ponegdje se pojavljuju slovčano-brojčane oznake uz imena umjetnika). Taj numerirani popis funkcionira kao abecedno imensko kazalo knjiga XXI. i XXII., koje donose biografije umjetnika. Uz svako je ime u popisu naveden podatak o grani/području likovnih umjetnosti kojom se umjetnik bavio (slikar, kipar, kipar medaljar, minijaturist, bakrorezac, drvorezbar, primijenjeni umjetnik, keramičar, klesar, grafičar, arhitekt, graditelj, karikaturist, fotograf), a uz poneka su imena navedene i signature pod kojima je građa smještena u Arhivi. Te oznake (signature) čini veliko slovo D i arapska brojka (od D-1 do D-680), a prema podacima iz knjige IX., pretpostavlja se da su slovima A, B, C, D označavani formati mapa ili fascikala u kojima je građa o pojedinim umjetnicima bila spremljena.

Knjige XXIX. i XXX. donose autobiografije 252 likovna umjetnika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije prikupljene u Arhivu Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije. Uz ime i prezime te navod o njegovu zanimanju odnosno umjetničkoj specijalizaciji, navedeni su i podaci prema strukturiranom predlošku: Datum rođenja; Mjesto rođenja; Srez; Narodna Republika; Država; Narodnost; Državljanstvo; Porodično stanje; Zaposlenje; Adresa. Te opće biografske podatke slijede umjetnikovi odgovori na sva ili na neka od 27 pitanja:

 1. Osnovna škola – kada i gdje; 2. Srednja škola – kada i gdje; 3. Fakultet – kad, gdje, kakav; 4. Kursevi – kakvi, kada, gdje; 5. Jezici koje govori; 6. Socijalno porijeklo – zanimanje oca; 7. Srednja umjetnička škola – kada i gdje; 8. Umjetnička akademija – kada i gdje; 9. Stručno usavršavanje u zemlji; 10. Stručno usavršavanje van zemlje; 11. Specijalni kursevi; 12. Gdje ste bili za vrijeme rata 1941.-1945.; 13. Prvo izlaganje – kada, gdje; 14. Gdje je izlagao i kako; 15. Glavne faze u razvoju; 16. Najuže područje rada – tehnika, tematika; 17. Kakvim se drugim umjetničkim ili kulturnim radom bavi; 18. Kakvim se društvenim radom bavi; 19. Stalno zaposlenje; 20. Kad je prvi put primljen u stručnu organizaciju i koju; 21. Boravak u inozemstvu; 22. Kakve porudžbine može da izvodi – tehnika, tematika; 23. Ima li atelje – koliki, kakav i gdje; 24. Signatura; 25. Najpoznatiji radovi i gdje se nalaze; 26. Prikazi, kritike, studije o njegovim djelima – gdje i kada; 27. Gdje i kada su objavljivane reprodukcije.

Odgovore na navedena pitanja slijede i autobiografije likovnih umjetnika.

Knjiga VII. razlikuje se od ostalih u tematskom nizu jer donosi autobiografiju samo jednog umjetnika. To je rukopis autobiografije kipara i medaljara Ivana Kerdića. Taj je rukopis sastavni dio Arhiva kipara Kerdića koju je zaprimio Arhiv za likovne umjetnosti već u prvim godinama svojega rada. Bauer naglašava da je to bio najiscrpniji materijal za studij domaće umjetnosti koji je prikupljen u Gliptoteci, a sadržavao je 45 mapa originalnih Kerdićevih crteža i skica te Kerdićev osobni arhiv s različitim pismima, bilješkama, računima i sl. Ta je građa osobnog arhiva sređena i popisana u 344 fascikla i čuvana kao povjerljiva i nedostupna.