Bibliografija image

Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke
Zagreb, 1951.-1958.


Bibliografija
i građa za umjetnost
i srodne struke

U knjižničnoj Zbirci Bauer važno mjesto ima bibliografski niz od 31 knjige (33 sveska) okupljene pod zajedničkim naslovom Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke. Niz objedinjuje bibliografsku i dokumentarnu građu s područja kulturne povijesti, posebice likovnih umjetnosti i povijesne muzeologije od 19. st. do prve polovice 20. stoljeća. Knjige su numerirane rimskim brojevima od I. do XXXI, a umnožene su na šapirografu kao neispravljeni rukopis, kako je i naznačeno na njihovim naslovnim stranicama. Ta je rukopisna cjelina umnožena u samo deset primjerka (Nekić, str. 18.), a do danas je najcjelovitije sačuvan bibliografski niz u knjižnici MDC-a. Knjige su uvezane u kartonski ovitak, s otisnutim naslovom i numeracijom na koricama.

Tekst većine knjiga je, nažalost, zbog lošeg otiska (kopije) većim dijelom izblijedio. Stoga je tijekom 2007. godine digitaliziran sadržaj 12 knjiga iz bibliografskog niza. U 2010. godini digitaliziran je cjelovit sadržaj još dvaju knjiga (VIII. i XI.). Na naslovnim stranicama svih svezaka otisnut je žig s tekstom "Redakcija: Antun Bauer Izdano u rukopisu". Samo je na manjem broju knjiga u bibliografskoj cjelini naveden Zagreb kao mjesto nastanka. Iako je samo katkad navedena i godina izrade pojedinih knjiga iz niza, s obzirom na njihov sadržaj i uvidom u dostupne izvore, pretpostavlja se da su sve knjige objedinjene u cjelinu u razdoblju od 1951. do 1957. godine.

U Bibliografiji je objavljena građa sakupljenu u Arhivu za likovne umjetnosti, koji je na temelju darovnice Antuna Bauera osnovan 1944. godine kao odjel Gipsoteke (današnje Gliptoteke HAZU) te u njemu djeluje do 1952. godine, kada je Arhiv osnovan kao posebna radna jedinica Instituta za likovne umjetnosti JAZU. U Arhivu je prikupljana građa i podaci o likovnim umjetnicima, izložbama, umjetničkom životu i kulturnim zbivanjima tijekom 19. i 20. stoljeća.

Već je u prvih desetak godina rada Arhiva prikupljen (je) materijal od 450 članaka koji je uvršten u arhiv i registriran u bibliografiji. Bibliografija o domaćoj umjetnosti, naročito umjetnosti XIX. i XX. vijeka prikupljana je u znatnom postotku, naročito za suvremenu domaću likovnu umjetnost. Registrirane su sve kritike, članci, reprodukcije domaćih modernih majstora. Započeta je kartoteka domaćih majstora, koja će sadržavati osim osnovnih biografskih podataka još i bibliografiju, popis radova i biografiju svakog domaćeg likovnog radnika. Registrirane su sve izložbe u posljednjih 50 godina, sve likovno zbivanje, napose suvremeno, dogadjaji od oslobođenja do danas, natječaji, nagrade, izvedbe, projekti, nastojanja i slično (Bauer, A. Gipsoteka 1937.-1947. Zagreb, 1948., str. 80-81).

Imena popisivača i autora pojedinih knjiga iz bibliografskog niza nisu navedena. Izuzetak je posljednja knjiga (br. XXXI) na kojoj je navedeno ime Vene (Vinka) Zlamalika kao njezina autora. No na temelju dostupnoga arhivskoga gradiva i rukopisnih zabilješki Antuna Bauera, građu za Arhiv skupljali su i popisivali ondašnji stručnjaci Gliptoteke, od kojih su se neki kasnije profilirali kao priznati povjesničari umjetnosti i zaslužni muzealci (Lelja Dobronić, Duško Kečkemet, Miroslav Montani, Dorotea Baričević, Elvira Škrobot i drugi).

Velik doprinos izradi Bibliografije i građe za umjetnost i srodne struke dala je dr. Antonija Bauer, supruga Antuna Bauera, koja je kao volonterka u Arhivu za likovne umjetnosti koordinirala rad obveznika Radne službe u sređivanju građe Arhiva i ustrojavanju njegovih zbirki. Njezino se ime kao člana redakcije, uz ime Franje Engelhardta, pojavljuje u devet svezaka Bibliografije i građe. Arhivsko gradivo MDC-a svjedoči i o brojnim drugim volonterima, mladim studentima i drugim suradnicima koji su pomagali stručnom osoblju Gliptoteke u sređivanju građe Arhiva, koja je kasnije objavljena u Bibliografiji.

S obzirom na zastupljenu tematiku i strukturu sadržaja, bibliografski se niz može podijeliti u četiri osnovne tematske cjeline:

Objavljeni podaci međusobno povezuju knjige različitih tematskih skupina, što svjedoči o pažljivo i stručno vođenoj kartoteci i dosjeima građe u Arhivu. Knjige koje donose kronologiju izložaba i knjige s bibliografijama članaka iz časopisa međusobno su povezane putem bibliografskih jedinica; autobiografije umjetnika i kronologije izložaba povezane su imenima umjetnika te imenskim kazalom u bibliografijama članaka.