Tematska skupina Kronologije izložaba okuplja šest knjiga srodnog sadržaja iz bibliografskog niza Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke. Knjige donose kronologiju samostalnih i skupnih likovnih izložaba održanih u Hrvatskoj, u gradovima bivše Jugoslavije te kronologiju izložaba hrvatskih umjetnika održanih u inozemstvu. Kronologija obuhvaća razdoblje od 1840. do 1952. godine. Detaljnije su popisane izložbe održane u Zagrebu (1842.-1952.), Osijeku (1873.-1950.) i Splitu (1892.-1951.) te u Sarajevu (1903.-1951.), Ljubljani (1896.-1951.) i Beogradu (1860.-1952.). Podaci o izložbama u drugim gradovima, nažalost, nisu detaljno zapisivani iako se odnose na četrdesetak mjesta u Hrvatskoj i pedesetak mjesta u bivšoj Jugoslaviji. Ta je građa jedinstven dokument izložbenih događanja te polazište za različita povijesno-umjetnička i muzeološka istraživanja. Podaci se temelje na građi prikupljenoj u Kartoteci likovnih izložbi koja se vodila u Arhivu domaće (likovne) umjetnosti Gipsoteke od 1944. do početka 1952. godine.

Svrha je tog arhiva da prikaže zorno i iscrpno razvoj svih naših izložaba od prošlog stoljeća do danas (Bauer, A. ; Kečkemet, D., Gipsoteka: Arhiv za domaću likovnu umjetnost. Zagreb, 1948., str. 14.).

Kartoteka izložaba sadržavala je zasebne fascikle za pojedine likovne izložbe s katalogom izložbe, eventualnim popisom cijena izloženih radova, svim skupljenim člancima i bilješkama o izložbi, njezinim prikazima i kritikama u dnevnom tisku. Bio je to pionirski rad stručnjaka Gipsoteke u vremenu kada ni jedna druga muzejska ustanova nije skupljala dokumentarnu, popratnu građu o stvaralaštvu pojedinih likovnih umjetnika, kulturnim događajima likovno-umjetničke prirode te o muzejskoj problematici koja se odnosi na razvoj, smještaj, uređivanje ili postave muzeja i galerija. JAZU će 1952.g. u svojemu novopokrenutom Bulletinu nastaviti taj rad, redovito objavljujući kronologije izložaba u rubrici Likovna kronika, poštujući strukturu podataka o izložbama iz Bibliografije.

Raspored i struktura podataka u svim su knjigama s kronologijama izložaba jednaki iako sve popisane izložbe nemaju jednaku kvalitetu i iscrpnost podataka. Izložbe su popisane kronološkim slijedom prema godini i mjesecu (datumu) njihova održavanja. Predstavljene su ovim korpusom podatka: naziv izložbe; mjesto i prostorije (mjesto i izložbeni prostor održavanja izložbe); datum/ eventualno produženje (vrijeme održavanja i datum eventualnog produženja izložbe); vrsta izložbe (navedena je klasifikacija likovnih izložaba prema vrsti izložene građe, npr. akvareli, grafike, slike, fotografije, umjetnički obrt, karikature i sl., ali katkad su navedeni i naslovi izloženih umjetnina); izlagači (prezimena likovnih umjetnika izlagača samo kadšto početnim inicijalom ili njihovim punim imenom); broj izlagača; broj radova (točan ili približan broj izloženih radova); prikazi izložbe (popis pripadajućih bibliografskih jedinica koje su popisane i u knjigama Bibliografije s bibliografijama članaka); katalog (naslov popratnog kataloga izložbe); reprodukcije (u podacima o objavljenim reprodukcijama izložaka u tisku se navode naslov, broj i godina, datum); posjetilaca (broj posjetilaca izložbe); prodano radova (broj radova prodanih tijekom izložbe s podatkom o plaćenom iznosu).

Izložbe u kronološkom popisu nisu numerirane i, nažalost, knjige nemaju popratno kazalo koje bi olakšalo preglednost i ubrzalo traženje autora izlagača, mjesta i prostora održavanja izložbe, kao i drugih kategorija zastupljenih u izložbama.

Knjige s kronologijama izložaba referiraju se na bibliografske popise sadržane u knjigama s bibliografijama članaka. Tako će se bibliografske jedinice iz Narodnih novina pojavljivati i u rubrici Prikaz izložbe u knjigama Bibliografije koje donose kronologije izložaba. Na primjer, pod rednim brojem 194. navodi se bibliografska jedinica iz lista Narodne novine: „Izložba Naste Rojc. (Prikaz). Br. 280, str. 5, 5.XII.1911.“ U knjizi XXIII., koja donosi kronologiju izložaba u gradu Zagrebu od 1842. do 1931., na str. 68. navode se podaci o izložbi Naste Rojc u Salonu "Ullrich", održanoj u prosincu 1911. g., te podatak o prikazu izložbe u Narodnim novinama od 5. prosinca1911. Ili, u Narodnim novinama od 13. studenog1915. Iso Kršnjavi piše kritiku izložbe Maksimilijana Vanke (knj. X., str. 52., bibl. jedinica br. 868.), a u knjizi XXIII. (str. 81.), u kronologiji izložaba navodi se spomenuta izložba održana u Salonu "Ullrich" (8.-24. studenog 1915.) te podatak o spomenutom tekstu Ise Kršnjavog u Narodnim novinama.