povratak

Ivan Rengjeo (u literaturi se ponekad navodi i Renđeo)
(Ilok, 15. svibnja 1884. – Zagreb, 9. svibnja 1962.),
srednjoškolski profesor, povjesničar i numizmatičar. Pisac niza stručnih numizmatičkih članaka, rasprava, radova i prikaza s tematikom hrvatskoga i bosanskoga, srednjovjekovnog novca. Istraživao povijest Bosne, posebice rodnog mjesta svoje majke Olova. Bavio se proučavanjem stećaka. Prevodio književne tekstove s ruskog, poljskog, češkog i bugarskog jezika. Pisao prikaze i biografije slavenskih pisaca te sakupljao građu o narodnom junaku Mijatu Tomiću.

15. svibnja 1884. rođen u Iloku

Osnovnu školu pohađao u rodnom Iloku i u Erdeviku

Srednju školu pohađao je u Osijeku

1907. diplomirao slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

1908. imenovan profesorom u Gospiću

od 1911. do 1939. živi u Bosni i Hercegovini, pretežno u Sarajevu gdje radi kao srednjoškolski profesor

1918. sakupio i uredio Srpsko-hrvatsku čitanku za I. razred srednjih škola (Sarajevo, Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu)

od 1926. do 1939. objavljuje numizmatičke članke i niz malih numizmatičkih monografija u izdanju sarajevskog Hrvatskog prosvjetnog i kulturnog društva Napredak

od 1930. član Hrvatskog numizmatičkog društva

1931. objavljuje povijesno djelo Baruni Brnjakovići od Olova (Sarajevo, Hrvatsko kulturno društvo Napredak)

1931. objavljuje knjigu Narodne pjesme o Mijatu Tomiću (Sarajevo)

1936. sudjeluje, uz najpoznatije hrvatske povjesničare, u radu na knjizi Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih dana do godine 1463. (objavljen 1. dio, 1942.)

1937. objavljuje monografiju Zlatan novac bosanskog kralja Stjepana Tomaševića (Sarajevo)

od 1939. do smrti živi i radi u Zagrebu

od 1939. do 1944. (do mirovine) ravnatelj Prve klasične gimnazije u Zagrebu

od 1939. do 1944. urednik časopisa Hrvatskog planinarskog društva Hrvatski planinar

od 1939. do 1962. pokretač i urednik Numizmatičkih vijesti (od br. 1 do br. 18, 1939.-1962.)

1940. predsjednik Hrvatskog numizmatičkog društva

1942. objavljuje svoj prvi prilog o stećcima Stećci ili mramorovi u časopisu Planinar (br. 8-12, str. 105-114)

1949. piše tekst Sredovječni nadgrobni spomenici - stećci. (Zagreb, 1949.)

1950. surađuje na izložbi "L'art medieval Yougoslave" (Pariz, 1950.)

1951. surađuje na izložbi "Srednjovjekovna umjetnost naroda Jugoslavije" (Zagreb, Umjetnički paviljon)

1953. urednik 5. broja časopisa Numizmatika,koji izlazi nakon stanke od 17 godina

1954. zajedno sa pjesnikom Borom Pavlovićem objavljuje knjigu Stećci govore: izbor natpisa sa stećaka (Zagreb, Grafička škola)

1956. za katalog izložbe "Umjetnička obrada metala naroda Jugoslavije kroz vjekove" (Muzej primenjene umetnosti, Beograd) sudjelovao s 39 primjeraka srednjovjekovnog novca bosanskih vladara i kraljeva

1957. surađuje na izradi Numizmatičkog rječnika i zbornika

1959. objavljuje životno numizmatičko djelo Corpus der Mittelalterlichen Munzen von Kroaten, Slavonien, Dalmatien und Bosnien (Graz)

9. svibnja 1962. umire u Zagrebu, gdje je i sahranjen na Gradskom groblju Mirogoj.