Kronološkim redom navedena je 731 izložba održana u Zagrebu od 1842. do 1931. godine. Navedeni su podaci o nazivu izložbe, mjestu i prostoru održavanja, datumu i vrsti izložbe, broju izlagača i izložaka. Popisani su i bibliografski podaci iz časopisa i novina u kojima su objavljeni popratni prilozi o izložbi.

Podaci se temelje na građi prikupljenoj u Kartoteci likovnih izložbi koja se vodila u Arhivu domaće (likovne) umjetnosti Gliptoteke od 1944. do početka 1952. godine. U Arhivu se posebna pozornost pridavala vođenju opsežne i sustavne kartoteke svih izložaba u Zagrebu od polovice 19. stoljeća nadalje.

Jedan od izložbenih prostora koji se najčešće spominje u ovom kronološkom popisu izložaba u Zagrebu jest Salon "Ullrich", prva privatna galerija u Hrvatskoj koju je 1909. otvorio galerist i skupljač umjetnina Antun Ullrich. Popis je izrađen na temelju građe iz arhive Salona "Ullrich", koju je Arhiv primio nedugo nakon Drugoga svjetskog rata. Izlog salona, tj. trgovine umjetničkoobrtnih predmeta Eugena F. Bothea također je jedno od češće spominjanih mjesta održavanja izložaba, posebice u razdoblju prije pojave prvih izložbenih dvorana i muzeja u Zagrebu (1872.-1918.). Spominje se i velik broj izložaba održanih u Umjetničkom paviljonu, otvorenom 1898. g., najstarijemu izložbenom prostoru na slavenskom jugu i jedinom objektu koji je namjenski sagrađen za održavanje velikih, reprezentativnih izložbi. Navedene su i izložbe održavane u palači Akademije, odnosno u Strossmayerovoj galeriji (od 1884.g.) te, manji broj njih u Muzeju za umjetnost i obrt (od 1880.g.). Kao mjesto izložaba navode se i atelijeri umjetnika te različite knjižare i čitaonice. Prema vrsti izložaba najzastupljenije su likovne, iako su u manjem broju evidentirane i izložbe umjetničkog obrta, arhitektonskih nacrta i narodne umjetnosti.

Popis izlagača kronološkim slijedom čini građu za istraživanje povijesti hrvatske likovne umjetnosti.

Nažalost, knjiga je bez kazala što otežava istraživanje podataka.